Uvod

Sa stupanjem na snagu nove Uredbe  o Listi projekata za koje je obavezna procena uticaja na životnu sredinu, Listi projekata za koje postoji obaveza podnošenja zahteva za odlučivanje o potrebi procene uticaja na životnu sredinu i kriterijumima za odlučivanje o potrebi procene uticaja na životnu sredinu u Srbiji značajno su promenjena i dopunjena. Mnogi projekti koji ranije nisu bili obavezni da sprovode procenu sada potpadaju pod stroža pravila.

Ovaj blog donosi jasnu i praktičnu check-listu, prilagođenu investitorima, projektantima i konsultantima — sa ciljem da bez grešaka i komplikacija prođete kroz novu proceduru. Tekst je napisan tako da vas vode korak po korak i objasni kada i zašto je od ključne važnosti angažovati stručna lica za EIA proces.

 

Proverite da li se projekat nalazi na Listi I (obavezna procena uticaja)

Ovo je prvi korak. Ako je projekat na Listi I — procena je obavezna i ne možete započeti proceduru dozvola bez studije.
Česte greške investitora:

  • Pretpostavka da „manji obim“ znači da nema obaveze.
  • Previđanje proširenih kategorija (solarne, vetroelektrane, postrojenja za otpad, infrastruktura…).

Ako je projekat na Listi II, odmah pripremite Zahtev za odlučivanje o potrebi procene

Po novoj Uredbi, Lista II podrazumeva obavezu podnošenja zahteva, a ne samo mogućnost da organ traži procenu.
Česta greška:

  • Investitori misle da je Lista II „opciona“. Nije.

Procenite da li postoji kumulativni uticaj

Uredba jasno insistira da se razmatra:

  • uticaj više faza jednog projekta
  • uticaj više objekata na istoj lokaciji
  • kombinovani efekti (buka + voda + vazduh + otpad)

Česta greška:

  • „Sekomentovanje projekta“ (deliti projekat u više manjih) — što sada više ne prolazi.

Proverite položaj projekta u odnosu na zaštićena područja i zone ograničenja

Ključni rizici:

  • blizina vodotoka
  • blizina zona Natura 2000
  • područja od posebnog značaja
  • područja sa ekološkim rizicima

Česta greška:

  • Investitori kasno proveravaju prostorne uslove, pa im organ naknadno uvede dodatne mere.

Prikupite sve podatke o postojećem stanju životne sredine

Za dobru procenu potrebni su:

  • kvalitet vazduha
  • stanje zemljišta
  • hidrolološki uslovi
  • biodiverzitet
  • buka

Česta greška:

  • U studiju se ulazi bez podataka, što dovodi do odbijanja ili traženja ispravki.

Planirajte obavezno učešće javnosti

  • Javnost ima pravo da učestvuje u postupku — a primedbe mogu:
  • usporiti postupak
  • zaustaviti projekat
  • dovesti do traženja dodatnih analiza

Pametan savet:

Dobar konsultant stručno i argumentovano priprema odgovore i ublažava rizik od prekida.

Angažujte stručna lica za izradu studije

Studija nije formalnost — to je složen dokument koji traži:

  • interdisciplinarni tim (biolog, inženjer zaštite životne sredine, šumar, tehnolog, hidrogeolog…)
  • pravno razumevanje
  • tehničku preciznost

Česta greška:

  • angažovanje „najjeftinije opcije“ → često dovodi do vraćanja dokumentacije, žalbi i gubitka meseci.

Najčešće posledice ako ne primenite pravila iz Uredbe 

  1. Odbijanje zahteva za građevinsku dozvolu
  2. Zaustavljanje radova i kazne
  3. Sudski sporovi sa zainteresovanom javnošću
  4. Finansijski gubici zbog izmena projekta
  5. Gubitak reputacije investitora
  6. Povlačenje finansijera (banke traže usaglašenost sa EIA)

Zaključak — kako da izbegnete sve rizike?

Uredba je strožija, detaljnija i tehnički jasnija. To je dobro — ali samo ako imate pravi tim koji zna kako da kroz proceduru prođe bez zastoja.

Zato je angažovanje stručnih lica ne samo preporuka, već najbolja odbrana od:

  1. neplaniranih troškova,
  2. kašnjenja,
  3. žalbi javnosti,
  4. nepravilnosti u dokumentaciji,
  5. odbijanja ili obustave projekta.